Šta je cyberbullying (elektronsko nasilje) ?
Elektronsko nasilje uključuje bilo kakav oblik slanja poruka putem Interneta ili mobilnih telefona koji ima za cilj povređivanje, uznemiravanje ili bilo kakvo drugo nanošenje štete licu koji ne može da se zaštiti od takvih postupaka.
Pojavljuje se u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, i uključuje: uznemiravanje, uhođenje, vređanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje pretećih poruka i slično.
E-nasilje se najčeće javlja kod mladih, odnosno deca uzrasta od 10 do 19 godina su uglavnom i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona a u svetu je poznato kao cyberbullying (sajberbuling).
Cyberbullying se dešava kada maloletno lice:
• Šalje uznemiravajuće poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na četu
• Ukrade ili promeni lozinku za e-mail ili nadimak (nick) na četu
• Objavi privatne podatke ili neistine na četu, blogu ili Internet stranici
• Šalje uznemiravajuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobilnom telefonu
• Postavlja Internet ankete o žrtvi
• Šalje viruse na e-mail ili mobilni telefon
• Šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobilni telefon
• Lažno se predstavlja kao druga osoba ili kao dete.
Pojavljuje se u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, i uključuje: uznemiravanje, uhođenje, vređanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje pretećih poruka i slično.
E-nasilje se najčeće javlja kod mladih, odnosno deca uzrasta od 10 do 19 godina su uglavnom i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona a u svetu je poznato kao cyberbullying (sajberbuling).
Cyberbullying se dešava kada maloletno lice:
• Šalje uznemiravajuće poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na četu
• Ukrade ili promeni lozinku za e-mail ili nadimak (nick) na četu
• Objavi privatne podatke ili neistine na četu, blogu ili Internet stranici
• Šalje uznemiravajuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobilnom telefonu
• Postavlja Internet ankete o žrtvi
• Šalje viruse na e-mail ili mobilni telefon
• Šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobilni telefon
• Lažno se predstavlja kao druga osoba ili kao dete.
Nasilje na četu (chat)
Čet (eng. - chat) je vrlo popularan kod mladih pa tako i vrlo privlačan za one koji žele nekom da naude. Nasilje na chetu najčešće podrazumeva preteće poruke koje jedna ili više osoba upućuju drugoj osobi/detetu.
Problem:
Facebook - društvena mreža na kojoj administratori ne uspevaju da u startu eleminišu profile i stranice koje krše pravila korišćenja, u našem kontekstu lažne profile, maliciozne aplikacije i profile koji šire govor mržnje ili vrše elektronsko nasilje.
Problem:
Facebook - društvena mreža na kojoj administratori ne uspevaju da u startu eleminišu profile i stranice koje krše pravila korišćenja, u našem kontekstu lažne profile, maliciozne aplikacije i profile koji šire govor mržnje ili vrše elektronsko nasilje.
Phishing (fišing)
Phishing (fišing) je proces prevare korisnika da ostavi svoje kredencijale (pristupne podatke) kradljivcu. Kradljivac takođe koristi gore navedenu metodu da korisnika zaintrigira sa veoma zanimljivim sadržajem, i u iščekivanju da što pre vidi taj sadržaj korisnik ne obrati pažnju da prepozna da je u pitanju prevara. Korisniku se pojavljuje stranica za ponovno logovanje, i kada korisnik unese svoje podatke, oni se prosleđuju kradljivcu, i na taj način dolazi do krađe i otimanja profila.
Hakerisanje je takođe oblik e-nasilja (ali je istovremeno visokotehnološki kriminal), kada hakeri koriste svoje napredno kompjutersko znanje i veštine da bi neovlašćeno ušli u tuđe kompjuterske sisteme i time naneli štetu korisniku ili ostvarili određenu dobit ili korist za sebe.
Hakerisanje je takođe oblik e-nasilja (ali je istovremeno visokotehnološki kriminal), kada hakeri koriste svoje napredno kompjutersko znanje i veštine da bi neovlašćeno ušli u tuđe kompjuterske sisteme i time naneli štetu korisniku ili ostvarili određenu dobit ili korist za sebe.
Lični podaci
Ličnim podacima se na Internetu smatraju brojevi telefona, kao i e-mail adrese.
Zakon o zaštiti ličnih podataka Republike Srbije se prenosi i na Internet, tako da nije dozvoljeno prosleđivati lične podatke neke osobe bez njihove dozvole. Lični podaci se mogu zloupotrebiti putem Interneta mnogo lakše nego u offline svetu i zato je jako bitno da se shvati značaj privatnosti ličnih podataka na Internetu.
Zapamtimo da nikada nismo 100% sigurni sa kim tačno komuniciramo, i da li je osoba ili računar sa kojim komuniciramo onaj koji se predstavlja, ili je neko drugi sa malicioznim idejama da zloupotrebi naše podatke.
Najbolja zaštita ličnih podataka na Internetu je svakako izbegavanje unosa istih. Ukoliko je nužno da se lični podaci unesu, obavezno treba obratiti pažnju na uslove korišćenja sajta.
Neki sajtovi poput Facebook-a preuzimaju vlasništvo fotografija koje postavite, pa tako mogu da ih prodaju, ili prosleđuju trećim licima bez vašeg odobrenja, zato što ste se već složili sa njihovim uslovima korišćenja u kojima piše da im dajete dozvolu za prosleđivanje podataka, kao i fotografija.
Jedan od načina zaštite ličnih podataka je i izgradnja virtuelnog identiteta.
Virtuelni identitet predstavlja skup informacija o određenoj osobi, koje je ona sama objavila kako bi se mogla potvrditi autentičnost njenih izjava i aktivnosti na Internetu. On nam omogućava da kontrolišemo informacije koje su vezane za nas, i na taj način da se zaštitimo od pokušaja lažnog predstavljanja.
Virtuelni identitet predstavlja suštu suprotnost anonimnosti, jer se na taj način (najčešće) imenom i prezimenom predstavljate, i stajete iza svojih stavova, preuzimate odgovornost za ono što ste napisali i izjavili na Internetu. Na ovaj način stičete poverenje ljudi koji komuniciraju sa vama, i samim tim jačate svoj virtuelni identitet.
Društvene mreže su u mnogome doprinele izgradnji virtuelnog identiteta pojedinca, pre svega zato što neke zahtevaju da se predstavite imenom i prezimenom, i da imate fotografiju, kako bi vas ljudi mogli prepoznati.
Zakon o zaštiti ličnih podataka Republike Srbije se prenosi i na Internet, tako da nije dozvoljeno prosleđivati lične podatke neke osobe bez njihove dozvole. Lični podaci se mogu zloupotrebiti putem Interneta mnogo lakše nego u offline svetu i zato je jako bitno da se shvati značaj privatnosti ličnih podataka na Internetu.
Zapamtimo da nikada nismo 100% sigurni sa kim tačno komuniciramo, i da li je osoba ili računar sa kojim komuniciramo onaj koji se predstavlja, ili je neko drugi sa malicioznim idejama da zloupotrebi naše podatke.
Najbolja zaštita ličnih podataka na Internetu je svakako izbegavanje unosa istih. Ukoliko je nužno da se lični podaci unesu, obavezno treba obratiti pažnju na uslove korišćenja sajta.
Neki sajtovi poput Facebook-a preuzimaju vlasništvo fotografija koje postavite, pa tako mogu da ih prodaju, ili prosleđuju trećim licima bez vašeg odobrenja, zato što ste se već složili sa njihovim uslovima korišćenja u kojima piše da im dajete dozvolu za prosleđivanje podataka, kao i fotografija.
Jedan od načina zaštite ličnih podataka je i izgradnja virtuelnog identiteta.
Virtuelni identitet predstavlja skup informacija o određenoj osobi, koje je ona sama objavila kako bi se mogla potvrditi autentičnost njenih izjava i aktivnosti na Internetu. On nam omogućava da kontrolišemo informacije koje su vezane za nas, i na taj način da se zaštitimo od pokušaja lažnog predstavljanja.
Virtuelni identitet predstavlja suštu suprotnost anonimnosti, jer se na taj način (najčešće) imenom i prezimenom predstavljate, i stajete iza svojih stavova, preuzimate odgovornost za ono što ste napisali i izjavili na Internetu. Na ovaj način stičete poverenje ljudi koji komuniciraju sa vama, i samim tim jačate svoj virtuelni identitet.
Društvene mreže su u mnogome doprinele izgradnji virtuelnog identiteta pojedinca, pre svega zato što neke zahtevaju da se predstavite imenom i prezimenom, i da imate fotografiju, kako bi vas ljudi mogli prepoznati.
Suzbiti eksploataciju dece putem interneta!
Eksploatacija se odnosi na korišćenje deteta za rad ili druge aktivnosti a u korist drugih osoba.
Obuhvata rad dece, prostituciju i druge aktivnosti koje narušavaju detetovo fizičko ili mentalno zdravlje, obrazovanje, moralni ili socijalno-emocionalni razvoj.
Neposredne posledice:
Krivični zakon:
Kad je u pitanju neovlašćeno objavljivanje snimaka na Internetu odgovorni su svi koji imaju direktan kontakt sa takvim sadržajima, dakle, ne samo onaj ko ga postavi na Internet, već i provajder, vlasnik sajta, a svi koji vide takav materijal dužni su da ga prijave Neovlašćeno snimanje, video ili audio je krivično delo, a dodatni element predstavlja objavljivanje putem različitih tipova medija, što može biti otežavajuća okolnost za okrivljenog i dovesti do oštrije kazne.
Eksploatacija se odnosi na korišćenje deteta za rad ili druge aktivnosti a u korist drugih osoba.
Obuhvata rad dece, prostituciju i druge aktivnosti koje narušavaju detetovo fizičko ili mentalno zdravlje, obrazovanje, moralni ili socijalno-emocionalni razvoj.
Neposredne posledice:
- poricanje – otcepljivanje od traumatičnog događaja, utiče na kasniji razvoj i adaptaciju deteta ;
- osećanje krivice koje ometa dalji intelektualni, emocionalni i soc. razvoj ;
- povlačenje iz kontakata sa okruženjem ;
- napadi besa i povremena agresija – ponašanje kojim se najčešće u vršnjačkoj grupi prevazilazi doživljaj gubitka kontrole i bespomoćnosti ;
- čitav niz mogućih problema u ponašanju, poremećaja navika, razvojnih smetnji i zastoja
Krivični zakon:
Kad je u pitanju neovlašćeno objavljivanje snimaka na Internetu odgovorni su svi koji imaju direktan kontakt sa takvim sadržajima, dakle, ne samo onaj ko ga postavi na Internet, već i provajder, vlasnik sajta, a svi koji vide takav materijal dužni su da ga prijave Neovlašćeno snimanje, video ili audio je krivično delo, a dodatni element predstavlja objavljivanje putem različitih tipova medija, što može biti otežavajuća okolnost za okrivljenog i dovesti do oštrije kazne.